Politico: EU uskoro dobiva novu članicu? Raspisat će se referendum

Island razmatra glasovanje o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU već u kolovozu, prema riječima dviju osoba upoznatih s pripremama za pristupanje zemlje, piše Politico.

To dolazi u trenutku kada se čini da zamah proširenja EU raste, dok Bruxelles radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo u Uniji već iduće godine, a vodeća kandidatkinja za pristupanje, Crna Gora, prošlog je mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.

Vladajuća koalicija u Reykjavíku obećala je održati referendum o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora s EU do 2027., nakon što je prethodna vlada zamrznula pregovore 2013. godine. No rok se ubrzava u vrijeme geopolitičkih previranja te nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu i prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda.

Očekuje se da će islandski parlament u idućih nekoliko tjedana objaviti datum glasovanja, prema riječima dviju osoba. Odluka dolazi nakon niza posjeta dužnosnika EU Islandu i islandskih političara Bruxellesu. Ako Islanđani glasaju za, mogli bi se pridružiti EU prije bilo koje druge zemlje kandidatkinje, rekao je jedan od izvora.

"Razgovor o proširenju se mijenja“, izjavila je povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Bruxellesu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir, za Politico.

"Sve se više radi o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu suprotstavljenih sfera utjecaja. To se tiče svih Europljana.“

Ursula von der Leyen vodi razgovore

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog se mjeseca u Bruxellesu sastala s islandskom premijerkom Kristrún Frostadóttir i rekla da njihovo partnerstvo "nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.

Von der Leyen, koja je posjetila Island prošlog srpnja, također se sastala s Frostadóttir tijekom sastanka Nordijskog vijeća u Stockholmu prošle jeseni te pohvalila njezinu zemlju zbog jačanja suradnje s EU. Von der Leyen bi u ožujku ponovno trebala posjetiti arktičku regiju.

Razgovori o produbljivanju veza s Islandom i mogućem nastavku pristupnih pregovora započeli su još prije nego što se Trump prošle godine vratio na dužnost, a jedan dužnosnik EU rekao je da je Bruxelles već tada počeo posvećivati više pozornosti toj strateški važnoj zemlji.

No eskalacija prijetnji iz SAD-a, među kojima i šala Billyja Longa, Trumpova kandidata za veleposlanika u Islandu, da će zemlja postati 52. savezna država SAD-a i da će on biti njezin guverner, povećala je osjećaj hitnosti.

"Mislim da je činjenica da je Island spomenut četiri puta u Trumpovu govoru [na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu prošlog mjeseca dok je američki predsjednik govorio o Grenlandu] zasigurno usmjerila pozornost“, rekao je drugi dužnosnik EU-a upoznat sa situacijom, dodajući da to "mora biti uznemirujuće za malu zemlju“.

Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, na vrhuncu financijske krize u kojoj su propale sve tri njegove najveće komercijalne banke. No vlada je zamrznula pregovore u prosincu 2013., dok se islandsko gospodarstvo brzo oporavljalo, a istodobno su ekonomisti upozoravali na mogući kolaps eurozone. U ožujku 2015. Reykjavik je zatražio da ga se više ne smatra zemljom kandidatkinjom za EU.

No geopolitička situacija značajno se promijenila tijekom proteklog desetljeća.

Island zauzima strateški važan položaj u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga, nema vojsku i oslanja se na članstvo u NATO-u te bilateralni obrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine radi svoje sigurnosti.

Čini se da ta stvarnost, zajedno s gospodarskim prednostima članstva u EU, ublažava stavove javnosti o mogućem pristupanju Uniji, a ankete pokazuju rast potpore.

Put prema članstvu u EU nije jednostavan

Najveća potencijalna prepreka odnosi se na ribolovna prava, ključnu industriju na Islandu i veliko pitanje tijekom pregovora prošli put.

"Na kraju se sve svodi na ribu, to je uvijek bio problem“, rekao je prvi dužnosnik EU.

No postoji jedna ključna razlika između tadašnjih i sadašnjih pregovora: Brexit.

Ujedinjena Kraljevina i Island dugo su imali napet odnos oko ribolova, sudjelujući u nizu nasilnih sukoba nazvanih "Bakalarni ratovi“ između 1950-ih i 1970-ih. Tijekom islandskih pristupnih pregovora postojale su ozbiljne napetosti između dviju zemalja, pri čemu je Ujedinjena Kraljevina osporavala količinu skuše koju su lovili islandski ribarski brodovi. Spor, nazvan „Rat oko skuše“, doveo je do prijetnji EU-a trgovinskim sankcijama Islandu.

No sada kada je Britanija izvan EU, ribolovna prava mogla bi biti manja prepreka.